''Bubrezi obično ne bole, i to je najveći problem jer se pacijenti ne javljaju na preglede. Uvijek kažem da je dobro kada nešto boli, jer nas tada to motivira da odemo na pregled'', rekla je to prof. dr. sc. Monika Tomić, predstojnica Klinike za unutarnje bolesti s centrom za dijalizu Sveučilišne kliničke bolnice (SKB) Mostar, tijekom obilježavanja Svjetskog dana bubrega u Mostaru.

Naime, djelatnici i studenti Farmaceutskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, u četvrtak 14. ožujka, obilježili su Svjetski dan bubrega, prigodnim edukacijama, savjetovanjima i dijeljenjem informativnih propisa o pravilnoj brizi o bubrezima.

Edukacija je namijenjena svim građanima koji žele znati više o zdravlju bubrega, a zainteresirani su se mogli posavjetovati i s dekanicom Farmaceutskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, prof. dr. sc. Monikom Tomić, spec. interne medicine, subspecijalist nefrolog, predstojnicom Klinike za unutarnje bolesti s centrom za dijalizu SKB Mostar.

Sedam godina nakon transplantacije

''Za našu zemlju je zanimljivo da vrlo malo ulažemo u prevenciju, dok svaka zemlja na Zapadu ulaže veliki iznos novca u prevenciju, odnosno da se bolest ne razvije. Nažalost, mi se najviše bavimo komplikacijama bolesti, a obzirom da ja radim u SKB Mostar, možda sam i najveći svjedok tog'', rekla je dr. Tomić.

Na savjetovanju u Mostaru prisutnima se obratio i Ivo Zovko, jedan od pacijenata dr. Tomić koji je u 17-toj godini obolio od dijabetesa koji je bio uzrok zatajenja bubrega.

Foto: Bljesak.info / Monika Tomić i Ivo Zovko

''Nakon svoje dijagnoze uz nagovor dr. Tomić uspostavio sam kontakt s Kliničkom bolnicom Merkur u Zagrebu, koji jedini rade multiorgansku transplantaciju, gdje su mi presadili bubreg i gušteraču. Nakon ovog zahvata se osjećam fantastično, nema više dijalize i to je sasvim novi život'', rekao je Zovko te izrazio žaljenje što je zahvat transplantacije u našoj zemlji još uvijek u povojima.

Pet stadija bolesti

Dr. Tomić ističe kako u BiH nemamo podatke ukupno oboljelih od bubrežne bolesti, jer bolest zatajenja funkcija bubrega ima svojih pet stadija.

''Mi imamo podatke o terminalnom stadiju, to je onaj stadij kad je život pacijenta nemoguć bez nekog oblika nadomjesne terapije ili dijalize. Te podatke imamo jer su to podaci dijaliznih centara i tih pacijenata je oko 3 tisuće, dok broj drugih bolesnika ne znamo, ne postoji registar'', objašnjava predstojnica Klinike za unutarnje bolesti s centrom za dijalizu SKB Mostar.

Na upit o dijagnostici, prevenciji i stilu života koji bi trebali voditi, kako se ne bi doveli u situaciju oboljenja od ove bolesti, dr. Tomić ističe kako najviše pažnje trebamo pridati genetici, obzirom da je ona najvažnija na svakom polju.

''Uvijek moramo razmišljati o genetici, jer nažalost imamo slučajeve gdje cijela obitelj završi na dijalizi. Dobra stvar je da nama ne treba neka velika dijagnostika, dovoljan je nalaz krvi, urina i dobar pregled ultrazvukom, te bih svima preporučila da nakon 45 - 50 godine života urade osnovne laboratorijske pretrage češće'', rekla je dr. Tomić.